Najbolje ponude stambenih kredita u 2024. godini
Pratite najnovije trendove u stambenim kreditima i saznajte koje su najbolje ponude banaka u 2024. godini.
Posts about:
Pratite najnovije trendove u stambenim kreditima i saznajte koje su najbolje ponude banaka u 2024. godini.
Život u iznajmljenom stanu i život u stanu kupljenom na stambeni kredit imaju svoje prednosti i nedostatke. Kada se radi o izboru mesta za život, mnogo toga zavisi od individualnih potreba i životnih okolnosti.
Prednosti života u iznajmljenom stanu su fleksibilnost i mobilnost. Ako ste mladi i nemate dugoročne planove, možda vam se sviđa ideja o tome da se možete lako preseliti ako vam to zatreba. Također, ukoliko ne želite brinuti o troškovima popravki i održavanja stana, iznajmljivanje može biti najbolje rješenje.
Međutim, život u iznajmljenom stanu ima i nedostatke, poput nedostatka osiguranja i kontrole. Ukoliko ste dugoročno orijentisani, iznajmljivanje može biti skuplje i ne isplati se u dužem roku.
S druge strane, život u stanu kupljenom na stambeni kredit ima svoje prednosti, kao što su osiguranje i kontrola nad svojim domom. Kada plaćate stambeni kredit, stvarate vrijednost i dugoročno štedite novac. Takođe, imate priliku da prilagodite stan svojim potrebama i učinite ga onakvim kakav želite.
Međutim, život u stanu kupljenom na stambeni kredit također ima svoje nedostatke, poput visokih mesečnih rata i odgovornosti za troškove popravki i održavanja stana. Ukoliko niste sigurni da ćete moći ispuniti svoje obveze prema stambenom kreditu, život u stanu kupljenom na kredit može biti rizičan.
Kao prvo, iznosi su mnogo manji, periodi vraćanja su oko 5-7 godina što u odnosu na 25-30 godina za stambene kredite mnogo kraći period i korisnk kredita je mnogo kraće dužnik. Vrlo često, lica koja imaju manje nekretnine koje su dobili nasleđivanjem, uzmaju kredit da kompletno srede stan koji će da izdaju, a sama mesečna renta od izdatog stana, vraća uzeti kredit. Na taj način, korisnik kredita postaje Zakupac i organizuje sebi posao tako – “da mu se kredit sam vraća”. Naravno, tu korisnk kredita treba da realno sagleda sve parametre – koliki kredit planira da uzme i kako misli da renovira stan jer će mu to kasnije odrediti cenu zakupa. Drugim rečima, da sagleda isplativost uzimanja kredita za renoviranje i isplativost renoviranja u odnosu na buduću cenu rente kada bude taj renoviran stan izdavao.
Solidarni dužnik, kako i samo ime kaže je lice koje se u neku ruku “pridružuje” dužniku koji je direktan Korisnik kredita odnosno nosilac kredita. To dosta podseća da raniji termin koji se javljao u tim situacijama, odnosno to je bio – žirant. Lice koje je garancija, da će Korisnik kredita vraćati kredit. Ukoliko se desi da se kredit ne vraća, dugovanja su prelazila na žiranta. Žiran je nekada mogao da bude svako – kolega sa posla, komšija, rođak ali svakako neko koga je banka isto proveravala da li je kreditno sposoban.
U tim slučajevima, kupac ima nedoumice da li da traži stan i ako nađe neku povoljnu priliku, šta ukoliko se desi da mu banka ne odobri kredit za taj iznos? Kupac mora biti svestan da uzimanje kredita traži neke određene zahteve koji moraju da se ispune da bi mu banka odobrila kredit. Kao prvo, kupac mora da da učešće koje obično iznosi oko 20% od cene nekretnine, dok ostatak predstavlja visinu kredita. Tako da kupac mora biti svestan da pre potrage za stanom, prvo poseti banku, vidi da li ispunjava sve uslove za dobijanje stambenog kredita i ukoliko ispunjava, da tek onda krene u potragu za stanom, s tim što sada zna o kojoj sumi se radi.
Na primer, ukoliko ima za učešće od 20% koje iznosi od 12.000 eura, i ispunjava sve uslove da uzme kredit koji bi iznosio oko 48.000 eura, kupac može da krene u potragu za stanom čija bi cena bila oko 60.000 eura. Naravno, ukolio bi uspeo da uz dogovor sa prodavcem snizi cenu, to mu svakako ide u prilog i kod visine kredita, ali kao polaznu tački kod pretrage mora biti svestan da je njegov realni budžet 60,000 eura. Naravno, ukoliko naiđe na neku nekretninu koja ima neke dodatne prednosti ali se radi o vrednosti koja prelazi predviđen budžet, na primer vrednost nekretnine je 67.000 eura, kupac bi trebao da ode do banke i da mu ponovo izračunaju kolika bi mu bila rata i naravno da li ispunjava uslove za kredit ukoliko se radi o drugom iznosu. Prostom proporcijom kupac može da predpostavi kolika bi mu bila rata ako je nekretnina 60.000 ili 67.000 eura ali se postavlja pitanje da li ga banka “vidi” kao platežno sposobnog da mu odobri veći kredit. U tim situacijama najbolje je odmah otići kod svog Agenta u Banci ili kod Agencije za nekretnine koji će dati najbolji savet.
To je važno da Korisnik kredita zna odmah na početku da bi imao realnu sliku o kom iznosu može da razmišlja kada planira da uzme stambeni kredit. Na taj način, i svoju potragu za stanom filtrira gde kao jedan od uslova kod kupovine, ima i okvirni iznos kredita koji može da uzme. Banke obično kao kriterijum koji se tiče platežne moći korisnika kredita, uzimaju jednostavnu matematiku a to je da prosečna mesečna rata, koju će Korisnik trebati da plaća, bude manja od 50% njegove neto zarade. Na taj način, neko i sa manjom platom, oko 350-400 eura, ukoliko želi da uzme stambeni kredit, teoretski može da podnese zahtev, ali naravno, i tim slučajevima radilo bi se o relativnom malim iznosima kredite i sa druge strane, lica sa manjim platama, pitanje je da li uopšte imaju i sredstva za učešće što je isto važan uslov za odobravanje stambenog kredita.
Životno osiguranje je postalo danas sastavni deo ponude kod skoro svih banaka sa određenim razlikama koje su više u nekim detaljima. Ali u suštitni, životno osiguranje funkcioniše kod svih isto. Naime, Korisnik životnog osiguranja svaki mesec, ili kvartalno (zavisi od ponude) plaća određenu sumu osiguravajućoj kući. Posle određenog vremena, 10, 15 ili 25 godina osiguravajuća kuća mu isplaćuje određenu sumu (tzv. zagarantovana suma uvećana za dobit u nekom procentu). Poenta životnog osiguranja jeste da se ono isplati i pre isteka i tu mnogo većoj sumi od zagarantovane, ukoliko nosilac osiguranja premine. Životno osiguranje predviđa naslednike kojima se isplaćuje premija u tim slučajevima. To je obično bračni drug, deca itd.
Većina stambenih kredita koja se uzima je u evrima, dok korisnici kredita rade u firmama ili privatno i dobijaju platu u dinarima. Ukoliko uzimate kredit u dinarima, zna će se tačno kolika je vaša mesečna rata u dinarima i imaćete precizno koliko je to učešće u vašoj plati svakog meseca. Na taj način, možete da predvidite vaše mesečne troškove i imati uvid koliko vam ostaje za život posle isplaćene mesečne rate. Naravno, neka lica primaju platu u evrima (rad u stranim kompanijama, ambasadama itd) i dobijaju svoje plate u evrima ili nekoj drugoj valuti (na primer, u dolarima). Svakako, oni ako dobijaju platu u evrima i imaju mesečnu ratu u evrima i ne razmišljaju o kursnoj razlici nego jednostavno kolika je mesečna rata toliko odvajaju za ratu.
Banci je potreban neki zalog koji ćete dati da bi Vam Banka dala ostatak koliko Vam treba za kupovinu. U tom slučaju, Banka Vam može odobriti stambeni kredit bez direktnog učešća u novčanom iznosu, ali ako Vi kao (fizčko lice) kupac posedujete dve nekretnine i da banka može na obe da stavi hipoteku. Banka jednostavno želi da se obezbedi. Ukoliko Vam da određeni iznos u dinarima ili evrima, a za uzvrat nije od vas dobila nikakav ulog (učešće), Banka želi da ima određene garancije ukoliko dođe do situacije da ne možete da vraćate kredit
Ono što je karakteristično za stambene kredite sa fiksnom kamatnom stopom jer što su te stope procentualno veće od klasičnih kamatnih stopa i Korisnik kredita na taj način ima veću ratu ali sigurnu i nepromenljivu tokom celog perioda vraćanja kredita. Na taj način, ukoliko je korisniku kredita jako važno da zna da će sledećih 25 godina vraćati, na primer 357 eura svaki mesec ili ako je uzeo kredit u dinarima, i da to iznosi na primer, 42.527 dinara svaki mesec, da zna da je to njegov fiksni trošak svakog meseca.
Kamatna stopa je možda najveći “teret” koji jedan stambeni kredit ima. Troškovi koji se pojavljuju na početku uzimanja kredita su administrativni i drugi troškovi i oni su jednokratni. Međutim kamatna stopa je nesto što “prati” kredit ceo period vraćanja jer se implementira u svaku mesečnu ratu.
Kada banka odobri stambeni kredit, korisnik kredita, ima neke početne troškove tzv. Administrativne troškove obrade kredita. Ti troškovi su obično u nekom procentu i iznose oko 0,1% od iznosa kredita. Takođe, ukoliko Korisnik uzima i osiguranje i to je dodatni trošak koji je obično negde oko 0,5-2% od iznosa kredita. Opcija uzimanja i osiguranja nije obavezna. Ovo nisu jedni troškovi koje banka naplaćuje. Tu je još overa založne izjave, taksa za upis hipoteke i za upis u katastar. Ukoliko Banka ima još neke troškove, mora detaljno da predoči sve troškove Korisniku kredita. Okvirna cena troškova koje Korisnik kredita ima je oko 3-3,5% od iznosa kredita što bi u konrektnom slučaju bilo, da ako Korisnik uzima kredit za stan u iznosu od 30,000 eura (uz neko neko učešće), troškovi bi bili oko 1000 eura. To je nešto sto zavisi od Banke do banke, ali svakako prave i precizne informacije Korisnik kredita može dobiti direktnim odlaskom u banku i razgovoru sa Agentom za kredite
Svakako, na početku razmatanja opcije uzimanja stambenog kredita, kupac stana, bi trebalo da razmisli pa čak i da se posavetuje sa nekim stručnjakom oko toga - da li se isplati uopšte uzeti stambeni kredit ? Kada se kaže “da se posavetuje sa nekim stručnjakom” pod tim se ne misli da pita “drugara” koji je uzeo kredit pod nekim svojim uslovima, jer se tu nameće jako puno pitanja oko samih uslova uzimanja kredita i sve zavisi od situacije do situacije. Banke, imaju neku okvirnu ponudu za svakog, gde se tačno zna koji su neki opšti uslovi koje korisnik kredita treba da ispuni – od visine plate čija polovina mora biti veća od mesečne rate, godište korisnika kredita, radni staž i sl.